Skip to main content

Dan srpsko-mađarskog pomirenja

Predsednici Srbije i Mađarske Tomislav Nikolić i Janoš Ader odali su u Čurugu, u opštini Žabalj, počast nevinim srpskim i mađarskim žrtvama stradalim u Drugom svetskom ratu tokom fašističke Racije i pogroma nad Srbima 1942. godine i odmazde koja je usledila 1944–1945. Nikolić i Ader su ocenili da je jučerašnji dan – dan istorijskog pomirenja koji će biti zlatnim slovima upisan u udžbenike istorije odnosa dveju država, kao i dan koji će doprineti građenju prijateljstva i zajedničkom prosperitetu.

Predsednici dveju zemalja najpre su položili vence na spomenik mađarskim žrtvama kraj Stare Tise, a potom i vence na spomen-ploču Muzeja racije „Topalov magacin“ u centru naselja. Odavanju počasti prisustvovali su meštani Čuruga, ali i drugih mesta u Vojvodini čiji su preci i sugrađani stradali tokom Drugog svetskog rata, dok su opelo i misu služili sveštenici Srpske pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve.

Nikolić je na skupu, održanom ispred crkve Vaznesenja Gospodnjeg, rekao da su tragični događaji iz tih ratnih godina istorijska opomena koja i danas nedvosmisleno ukazuje na potrebu života u miru i međusobnom razumevanju.

– Svaka nevina žrtva, bez obzira na naciju, veroispovest, pol i uzrast, zaslužuje da je pamtimo i sačuvamo od zaborava – kazao je predsednik Srbije. – Svaki cvet položen na stratištu naših sunarodnika, naše međusobno pružene ruke pomirenja, odraz su civilizacijske svesti i odgovornosti prema našoj zajedničkoj sadašnjosti i budućnosti.

On je istakao da svaka žrtva ali i svaki zločinac imaju svoje ime i prezime, da se prošlost ne može menjati, ali da se iz nje može naučiti, kao i da je spoznaja onoga što se desilo, uzroka i posledica, kao i utvrđivanje pojedinačne odgovornosti za zločine, zadatak koji je poveren ovoj generaciji. Potrebno je, napomenuo je, da pamtimo, ne zaboravljamo i da praštamo, ocenivši da tome obe strane pristupaju iskreno i s istom posvećenošću.

Nikolić je naveo da su se stekli uslovi da se prošlost prepusti kritičkoj istoriografiji i stručnjacima Zajedničke komisije SANU i Mađarske akademije nauka, istakavši da je podrška dve države njihovom radu „najznačajniji doprinos daljem građenju prijateljstva i dobrosusedskih odnosa Mađarske i Srbije“.

– Republika Srbija opredeljena je za to da svoju sadašnjost i budućnost uspostavlja na principima slobode, ravnopravnosti, poštovanju ljudskih prava i dobrosusedskih odnosa. Kao pripadnici starog evropskog naroda, koji je kroz svoju prošlost stradao višestruko, svesni smo odgovornosti, i u potpunosti posvećeni davanju svog doprinosa daljem razvoju evropske porodice naroda – naveo je Nikolić, i dodao da Srbija, u saradnji s evropskim državama, a posebno susednim, „vidi zalog svoje prosperitetne budućnosti i sveopšteg napretka čitavog regiona“.

Poručio je da jučerašnji događaj, posvećen nevino stradalim precima s obe strane, potomci upamte kao simbol istinskog pomirenja dva naroda i zalog međusobnog zbližavanjg, razumevanjg, saradnje i prijateljstva.

Predsednik Mađarske Ader je na skupu u Čurugu rekao da je jasna poruka to što zajedno s predsednikom Srbije klanja senima žrtava i stoji na tom mestu, na kojem je, kako je opisao, pre sedam decenija tekla krv žena, muškaraca, staraca i novorođenčadi.

– To je poruka upućena svakom Mađaru, svakom Srbinu, da mi, koji smo živi, danas imamo snage da se suočimo s prošlošću i s istinom – rekao je Ader. – To našim nacijama i državama ne znači samo dostojno okončanje bolnog poglavlja zajedničke istorije od pre gotovo 70 godina. Danas se klanjamo ne samo senima pred spomenikom uzajamnih žrtava i u duši odajemo poslednju počast i poštu ne samo hiljadama i hiljadama nevinih ljudi. Danas ispravljamo, u moralnom poretku, ono što se u 20. veku izopačilo.

Po njegovim rečima, centralna Evropa 21. veka rađa se iz ovakvih gestova, koji, dodao je, služe zajedničkom prosperitetu.

– Ovim značajnim danom obogaćena je istorija mađarsko-srpskog zajedničkog života. Ovaj datum biće zapisan zlatnim slovima u uybenicima istorije odnosa dveju država – istakao je Ader.

On je na okupljenima rekao da su 1942. umirali nevini Srbi, a u zimu 1944–1945. nevini Mađari „jer je bilo onih koji su smatrali da se zbog prolivene krvi nevinih žrtava iz redova svog naroda mora proliti nevina krv žrtava iz redova drugog naroda“.

– Ono što se u zimu ’44–’45 ovde i u okolini dešavalo s mađarskim življem, bilo je deo masovne odmazde, krvna osveta za ono što su drugi Mađari učinili nevinim srpskim žrtvama nekoliko godina ranije – rekao je predsednik Mađarske. – Sedamdeset godina smo morali da čekamo da bismo, gledajući se oči u oči, zajednički mogli izgovoriti: zločin nema ni poreklo ni nacionalnost. Ne postoje zločinački narodi, postoje samo zločinački postupci, zločinački porivi i grešni ljudi.

 Ader: Molim za oproštaj

Predsednik Mađarske Janoš Ader rekao je s govornice Skupštine Srbije da Mađarska osuđuje sve one Mađare koji su u Drugom svetskom ratu počinili zločine nad nevinim Srbima.

– Kao predsednik Mađarske, molim za oproštaj za zločine koje su, u ime Mađarske, u Drugom svetskom ratu Mađari počinili protiv nevinih Srba – izjavio je Ader, obraćajući se poslanicima na posebnoj sednici republičkog parlamenta.

Počinjeni zločini ne mogu biti poništeni, ali obostrano praštanje i međusobno izvinjenje mogu, po njegovim rečima, ojačati poverenje između Srbije i Mađarske „jer mi ne želimo da živimo jedni uz druge, već u zajednici naroda centralne Evrope“.

– Mi, današnji Mađari i današnji Srbi, jedinstveni stojimo na strani nevinih žrtava. Mi ne želimo da našoj deci u nasledstvo ostavimo smrt, laž i mržnju, već život, pravednost i saradnju. Učinimo ubuduće sve što možemo da se to i ostvari. Na mene i na Mađarsku uvek možete u tome računati kao na dobre susede i saveznike – poručio je Ader.

Mađarski predsednik je ocenio da usvajanje Deklaracije o osudi akata protiv civilnog mađarskog stanovništva u Vojvodini tokom 1944. i 1945. godine, u Skupštini Srbije prošle nedelje, predstavlja važan istorijski korak koji, posle sedam decenija, stavlja pečat na jedno poglavlje bolne zajedničke istorije, ali i otvara novu perspektivu u odnosima naroda i dve države.

– Moralan čovek ima hrabrost da izgovori ono što u dubini duše oseća ispravnim, a vi ste poslušali svoje srce. Izgovorili ste ono što je bilo bolno, što se 70 godina činilo nemogućim izgovoriti – poručio je Ader.

Jučerašnje obraćanje prvog čoveka Mađarske, kako je sam rekao, „prva je prilika da predsednik slobodne Republike Mađarske govori pred slobodnom Skupštinom Srbije”.

– Možete računati na nas kao na prijatelje i partnere u uspešnoj evropskoj integraciji – kategoričan je Ader.

 Pastor: Skinut plašt s tabu-tema

Skupu su prisustvovali i predsednik Skupštine Vojvodine Ištvan Pastor, potpredsednik tog parlamenta Milivoj Vrebalov, republički i pokrajinski poslanici, predstavnici opštine Žabalj, mađarski ambasador u Srbiji Oskar Nikovic...

Pastor je novinarima izjavio da je polaganjem venaca na spomenik nevinim mađarskim i srpskim žrtvama konačno, nakon 70 godina, skinut plašt s tabu-tema i da se sada treba okrenuti ka svakodnevnom životu.

Inače, na spomeniku mađarskim žrtvama kraj Stare Tise piše: „Borba koju naši preci vodiše u mir pretapa sećanje naše. U spomen nevinim mađarskim žrtvama stradalim 1944–1945. Podigla Republika Srbija, jun 2013“.

Vladika bački Irinej, u prisustvu episkopa jegarskog Porfirija i osječko-baranjskog Lukijana i drugih sveštenika služio je opelo, dok je misu služio biskup subotički Ivan Penzeš, uz sasluženje biskupa zrenjanskog Lasla Nemeta.

 Turinac Zdravko Maletin došao na pomirenje

Na skup u Čurug došao je i Zdravko Maletin (86) iz Turije, kome je u vreme Racije 1942. godine pogubljen ujak i još četvoro rođaka. U to vreme on je imao 15 godina, a juče smo ga zatekli kod Muzeja Racije, u centru sela, s knjigom „Racija, zaboravljeni genocid“ publiciste Aleksandra Veljića, koja sadrži podatke o oko pet hiljada stradalih Srba, Jevreja i drugih naroda. U njoj su i imena Zdravkovih rođaka Đitkov, čiji je najmlađi član porodice, Mira, imala 12 godina.

– Pa, trebalo bi da se pomire dva naroda – kazao nam je kratko Zdravko.

Szerző (Forrás)
S. Kovačević, S. St, Dnevnik Foto: S. Šušnjević
Ostale vesti