Hrvatska ucenjuje povratkom blaga
Naši zapadni susedi već počeli da postavljaju uslove za pristupanje Srbije Evropskoj uniji. Kada se vrati narod i poprave crkve, vratiće se i umetnine, poručuju stručnjaci
HRVATSKA, iako je tek zakoračila u Evropsku uniju, već je počela da koči ulazak svog suseda - Srbije. Hrvatski poslanici Tonino Picula i Dubravka Šuica zatražili su u Evropskom parlamentu u Strazburu da povraćaj „opljačkanog hrvatskog kulturnog blaga tokom rata devedesetih bude deo pregovaračkog paketa za ulazak naše zemlje u Evropu“.
Kako je naveo Picula, do 1993. je iz Hrvatske „otuđeno“ 22.829 muzejskih predmeta i 3.097 kulturnih dobara. Veliki deo vraćen je do 2008. godine, ali je od tada do danas iz pravca Srbije otišlo „svega nešto više od stotinu“.
- To blago nije otuđeno ili ukradeno, već je sklanjano kako bi bilo sačuvano od uništenja. I to nije hrvatsko kulturno blago, već blago Srpske pravoslavne crkve. Ili Hrvati ne znaju šta traže ili možda Hrvatska hoće da pošalje poruku Srbima da želi da se vrate - kaže, za „Novosti“, Bojan Popović, upravnik Galerije fresaka u Beogradu.
On navodi da se niko iz Srbije ne protivi tome da ono što je sačuvano iz srpskih eparhija u Hrvatskoj u njih bude i vraćeno, ali tamo gde žive Srbi i gde su obnovljene crkve. Problem je gde vratiti one ikone iz hramova koji su uništeni.
- Nekada je postojao Muzej Srba u Hrvatskoj, a Srbi su bili konstitutivni narod u Ustavu. Sada nema ni jednog, ni drugog - konstatuje Popović.
Nikola Kusovac, nekadašnji kustos Narodnog muzeja i član državne komisije koja je spasavala kulturna dobra tokom rata, izričito je protiv da Srbija podleže „hrvatskim ucenama“ i podseća na mnoštvo srpskih crkava i manastira koji su spaljeni i uništeni:
- Kad se vrati narod i kad se poprave crkve, i mi ćemo vratiti ikone. Većina stvari koje su do sada vraćene vraćene su političkom odlukom, bez konsultovanja struke.
Osim crkvene imovine, kako kaže, do sada je vraćena čuvena Bauerova zbirka, u kojoj je bilo i srpskih umetnika, i deo kolekcije iz Muzeja u Vukovaru, koji je takođe bio srpsko-hrvatski, pa je kroatizovan.
- Bio sam protiv toga da se u Srbiju sklanja ono što je hrvatsko, već da se to pohrani tamo u bunkerima. Deo komisije u kojoj sam bio spasavao je naše umetnine i relikvije iz hramova u Zapadnoj Slavoniji, Ravnim kotarima i Bukovici - objašnjava Kusovac.
Ipak, ogroman deo blaga koje je nestalo, ako već nije spaljeno i ruinirano, završio je u rukama hrvatskih lopova i trgovaca umetninama. Asocijacija izbegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske podseća da je nestalo oko 7.000 ikona, od kojih se neke i danas prodaju „na crno“.
- Očekivali smo da će nakon ulaska Hrvatske u EU biti zaustavljeno svojatanje srpske kulturne baštine, ali, nažalost, ta se praksa nastavlja - poručuje predsednik Asocijacije Milojko Budimir, i dodaje da se s pokušajem osnivanja „hrvatske pravoslavne crkve“ nastoji oduzeti i imovina SPC.
Takođe, navodi da je, osim ikona i bogoslužbenih predmeta, uništen i najveći deo srpske spomeničke građe, među kojom i 3.000 spomenika NOB, vezanih za antifašističku borbu Srba. Asocijacija je ovo nazvala kulturocidom, odnosno kulturnim genocidom, i podsetila da su knjige pisane ćirilicom odavno završile na lomači.
- Ono sa čim se Evropska komisija ne slaže teško da se može naći u pregovaračkim zahtevima, bez obzira na insistiranje neke države. Mislim da je hrvatski uslov jedan od takvih - kaže Laslo Varga, zamenik predsednika Odbora za EU integracije u prošlom skupštinskom sazivu.
On objašnjava da će se u bilateralnim kontaktima tokom pregovora verovatno pojavljivati različiti zahtevi naših suseda:
- Tu će se verovatno javiti i pitanje zaštite nacionalnih manjina, ali to je i inače obuhvaćeno pregovaračkim poglavljima. Ipak, i tu je nerealno očekivati da će biti prihvaćena bilo kakva ekstremna ideja. Sa Hrvatskom će sigurno biti otvoreno i pitanje granice na Dunavu, i za nas bi bilo najbolje da to rešimo za dve-tri godine, a ne da čekamo da se pregovarački proces približi kraju.
LINTA: NE PRIHVATITI PREDLOG HRVATSKE O VRAĆANjU IMOVINE SPC
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica zatražio je u četvrtak od Ministarstva kulture da ne prihvati hrvatski predlog da se imovina SPC i kulturna baština prognanih Srba vrati u Hrvatsku, u prostor koji će odrediti tamošnje ministarstvo kulture, i dodao da ga insistiranje poslanika te zemlje u Evropskom parlamentu po ovom pitanju ne iznenađuje. Na tome, kako se navodi u saospstenju Koalicije, insistiraju hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu Tonino Picula i Dubravka Šuica i navodi se da traže da to bude uslov Srbiji u procesu pregovara za ulazak u Evropsku uniju.
"Podsećamo javnost da je hrvatski ambasador u Srbiji Gordan Markotić krajem marta ove godine jasno rekao da Hrvatska neće koristiti bilateralna pitanja za uslovljavanje Srbije u pregovorima o članstvu u EU. Ako izjava Markotića predstavlja službeni stav Vlade Hrvatske, očekujemo da se hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova ogradi od pomenutog zahteva hrvatskih poslanika", poručuje Linta.
Linta dodaje da podržava stav SPC da crkvene relikvije mogu biti vraćene samo našim crkvama i manastirima i "to samo kada vladike koji su na čelu eparhija SPC u Hrvatskoj zatraže".
"Vladike najbolje poznaju situaciju na terenu i mogućnosti za čuvanje predmeta. Takođe, potrebno je da naše ministarstvo kulture pokrene u razgovorima sa hrvatskim ministarstvom kulture pitanje obnove oko 3.000 uništenih spomenika NOR-a i porušenih pravoslavnih hramova, kao i pitanje uništenog i ukradenog pokretnog kulturnog blaga prognanih Srba", zaključuje Linta.
NAJVIŠE VRAĆENO U KRKU NAJVIŠE kulturnih dobara vraćeno je manastirima u Boboti i Dalmaciji. Tako je, recimo, u Crkvu Svetog Georgija u Boboti vraćeno osam ikona sa ikonostasa, zatim barokne keramičke peći iz dvorca Eltz u Vukovaru, pet srebrnih okovanih ikona s ikonostosa Crkve Sv. Arhanđela Mihaila u manastiru Krka. Vraćene su i skulpture od drveta iz kolonije naive iz Banje Janković, kao i vukovarska biblioteka, koju je evakuisala JNA, sa oko 3.500 knjiga.
