Skip to main content

Priština u 2023. želi u Unesko, Savet Evrope i Partnerstvo za mir - šta je od toga moguće?

Priština u 2023. želi u Unesko, Savet Evrope i Partnerstvo za mir - šta je od toga moguće?


Kosovske vlasti pred sebe su za ovu godinu postavile ambiciozan plan na međunarodnoj sceni. Najavili su podnošenje zahteva za članstvo u Unesku, nadaju se prijemu u NATO program Partnerstvo za mir krajem 2023, veruju da imaju potrebnu većinu za prijem u Savet Evrope, čekaju odgovor Evropske unije na aplikaciju za članstvo koju su podneli 15. decembra. Šta je sa ovog spiska želja ostvarivo?

Unesko - Sledi oštra diplomatska i politička borba

Ministar kulture, omladine i sporta Kosova Hajrula Čeku najavio je u decembru da će Kosovo na jesen 2023. godine podneti zahtev za članstvo u Organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko). Kako je obrazložio, tada će biti prilika, jer će se održati Generalna konferencija Uneska koja se sastaje svake dve godine.

Kosovo je, podsetimo, već podnosilo zahtev za članstvo u Unesku 2015. godine, ali tada nije dobilo dovoljno glasova da bi prekoračilo prag ove organizacije.

Bivši ambasador Srbije u Unesku Darko Tanasković kaže za Kosovo onlajn da najava da će posle osam godina pauze, 2023. Kosovo ponovo pokušati da uđe u Unesko nije iznenađenje i da je to deo šireg programa "napada" na više međunarodnih organizacija čijim osvajanjem bi Kosovo afirmisalo svoj više nego problematični međunarodno-pravni subjektivitet. Tanasković smatra da nema mnogo izgleda da Kosovo ove godine bude uspešnije nego 2015.

"Priština se, uz pomoć svojih pokrovitelja iz inostranstva već neko vreme priprema za novu kampanju lobiranja za članstvo u Unesku, u koju će verovatno intenzivnije krenuti od proleća, kako bi stvorilo atmosferu povoljnu za prihvatanje svoje kandidature na Izvršnom savetu Uneska, a zatim, ako prođe na Savetu, na zasedanju Generalne konferencije u novembru. Simptomatičan je bio i povratak iskusne Besijane Kadare na mesto stalnog predstavnika Albanije u Unesku, sa mesta njenog ambasadora u UN, jer će Albanija svakako biti država koja će predvoditi akciju za prijem "Kosova" u Parizu. Bez obzira na to što je sastav Izvršnog saveta, kojim u ovom sazivu predsedava naša stalna predstavnica, relativno povoljan za Srbiju, zahtev "Kosova" bi, u zavisnosti od međunarodnopolitičke konjunkture u datom trenutku, možda mogao dobiti saglasnost ovog tela, za šta je potrebna prosta većina glasova njegovih članica",  kaže Tanasković.

Na Generalnoj Konferenciji bi Kosovu bila potrebna dvotrećinska većina kojoj je, podseća profesor Tanasković, 2015. godine bilo opasno blizu.

"Iako nije lako, pogotovo sa ove vremenske distance, predviđati tok glasanja na tako velikom forumu jedne organizacije iz sistema UN, smatram da nema mnogo izgleda da "Kosovo" ove godine bude uspešnije nego 2015. Valja svakako uzeti u obzir činjenicu da je rat u Ukrajini izazvao oštriju polarizaciju i prestrojavanje u međunarodnoj zajednici, što se neminovno odražava i na opredeljivanje država prilikom glasanja u multilateralnom diplomatskom kontekstu. Međutim, ta pomeranja nisu jednosmerna, a mnogo toga će zavisiti i kojim će putem će krenuti globalna kriza izazvana ratom u Ukrajini i konfrontacijom tzv. "kolektivnog Zapada" i Ruske Federacije. Povoljan signal predstavlja i činjenica da je ovogodišnja odluka Komiteta za svetsku baštinu o zadržavanju četiriju naših svetinja na KiM na Listi svetskog kulturnog nasleđa u opasnosti doneta jednoglasno, a dobro je poznato zašto se ono smatra ugroženim i od koga. To nije presudno ali je nesumnjivo značajno kao indikator raspoloženja u Organizaciji. Sa druge strane neke "Kosovu" naklonjene države (na primer Francuska) i dalje nastoje da objasne da naše kulturno i duhovno nasleđe na KiM nema smisla i dalje vezivati za Srbiju, kad ona nad njim nema faktičku kontrolu", navodi Tanasković.

Vodiće se, dodaje, oštra diplomatska i politička borba za koju se Kosovo i njegovi tutori ozbiljno pripremaju, pribegavajući osveženoj argumentaciji o navodnoj posvećenosti Prištine brizi o kulturnom nasleđu univerzalnog značaja, bez obzira na njegovu tradicijsku i civilizacijsku, a to znači i nacionalnu pripadnost.

"O tome kakve bi negativne posledice po status i stanje srpskog duhovnog i kulturnog nasleđa na KiM imao eventualni prijem nedržave "Kosova" u Unesko mislim da, imajući u vidu ukupno ponašanje zvanične Prištine i izrazito antisrpsko raspoloženje u pretežnom delu kosovske javnosti i društva, zaista nije potrebno iznositi dodatne argumente. Treba se, kao i do sada, istrajno boriti da do toga ne dođe", ukazuje Tanasković.

Partnerstvo za mir i Evropska unija - Pravilo konsenzusa kvari sreću Prištini
 
Ministarka spoljnih poslova Kosova Donika Gervala rekla je prošlog meseca da je optimista da će se Kosovo krajem 2023. godine pridružiti NATO programu Partnerstvo za mir. Ovde, međutim, treba imati na umu da od 30 saveznika, koliko broji Severoatlantski savez, četiri države, koje su stalne članice Alijanse, nisu priznale nezavisnost Kosova.

"Najava kosovskih vlasti da bi uz aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji podneli i aplikaciju za Partnerstvo za mir je očekivana ali imaće isti ishod kao i aplikacija za članstvo u EU, znači, završiće u fioci zato što se kao i kod EU i u Partnerstvu za mir odluke se donose konsenzusom", kaže za Kosovo onlajn Suzana Grubješić, potpredsednica Centra za spoljnu politiku.

Što se tiče procedure, kako ističe, stvari su jasne. Država koja je zainteresovana za pristup upućuje Partnerstvu za mir zahtev na osnovu koga Severnoatlantski savet donosi odluku da li će i formalno pozvati tu zemlju da pristupi, a poziv može da bude uslovljen ispunjavanjem određenih zahteva.

"Međutim Severnoatalantski savet donosi odluku konsenzusom i to je ono što sreću kvari kosovskim vlastima jer četiri
članice ne priznaju nezavisnost Kosova - Grčka Rumunija, Slovačka i Španija. I nema apsolutno nikakve šanse da se njihov zahtev uzme u razmatranje, baš kao i kod aplikacije za EU. Jedino šta bi moglo da se desi, a tu nikakvih najava nema, je da sve ove evropske zemlje, plus Kipar, priznaju nezavisnost Kosova i da onda bude otvoren put i za kandidaturu u EU i za članstvo u Partnerstvu za mir", kaže Grubješić.

Kosovski premijer Aljbin Kurti predao je u Pragu prijavu za punopravno članstvo Kosova u Evropskoj uniji 15. decembra.

Savet Evrope - Tema Kosova deli članove SE

Kosovo se 12. maja 2022. prijavilo za članstvo u Savetu Evrope, a krajem prošle godine zamenik ministra spoljnih poslova Krešnik Ahmeti rekao je da su glasovi za prijem Kosova u ovu organizaciju "potvrđeni na različitim nivoima".

Potpredsednica Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) Elvira Kovač kaže za Kosovo onlajn da je nerealno da Kosovo postane član SE tokom 2023.

Sledeće zasedanje Komiteta ministara je sredinom januara, a Kovač ističe da je u poslednjih nekoliko navrata u ovom telu bilo vidljivo da zahtev Kosova neće stići na dnevni red.

"Sve zavisi od toga koliko će to da gura, recimo, Nemačka ili Albanija, jer će verovatno one da predlože da se to stavi na dnevni red. Verujem da i dalje ima nekoliko zemalja članica koje smatraju da za to nije vreme. Neki su glasni da Kosovo ne treba da postane članica, a čak i oni koji nisu tako strogi prema tom pitanju kažu da nije vreme, jer je i dalje rat, svi se bave Rusijom i Ukrajinom, i po tome su jedinstveni dok tema Kosova deli članove SE", navodi Kovač.

Ako bi, ipak, aplikacija Prištine došla na dnevni red u Komitetu ministara, gde verovatno i imaju većinu, onda se pitanje dalje šalje u Parlamentarnu skupštinu SE.

"PSSE zaseda četiri puta godišnje, ali to pitanje treba da prođe određene Komitete, a to traje. Proverava se i da li su ispunjeni uslovi za članstvo, kakva je situacija po pitanju vladavine prava i slično, tako da je za pripremu izveštaja potrebno oko dve do dve i po godine. Nije svakako slučajno da je Priština sada predala zahtev i za članstvo u EU. Savet Evrope bi mogao, recimo, da se pozove na to da želi da sačeka šta će EU reći po tom pitanju. A, znamo da tek EU ima problem da njihovu aplikaciju stavi na dnevni red. Videćemo kako će se Šveđani postaviti prema tom pitanju", kaže Kovač.

Naša sagovornica napominje i da se SE trenutno bavi jačanjem sebe kao organizacije, da se planira Samit SE u maju i da je to sada "tema svih tema", a ne pitanje članstva Kosova.

 

Szerző (Forrás)
kosovo-online.com
Ostale vesti