Skip to main content

Verujem da će Bilčikov izveštaj biti izbalansiran

Verujem da će Bilčikov izveštaj biti izbalansiran

Značajnije je nama u SVM da imamo više državnih sekretara i ljudi u ministarstvima od životnog značaja za nacionalne manjine nego da se cela stranačka infrastruktura bazira na jednom ministru
Više od četiristo amandmana podnetih na nacrt godišnjeg Izveštaja o napretku Srbije, koji je pripremio Vladimir Bilčik, izvestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju, kao ni njihova sadržina, nije me mnogo iznenadilo, ali verujem da je izvestilac realan i da će, na kraju, izveštaj biti izbalansiran, bar se tome nadam, kaže Elvira Kovač (SVM), potpredsednica Narodne skupštine i predsednica Odbora za evropske integracije. Zadovoljna je, ističe, što su amandmane podneli parlamentarci iz Evropske narodne partije i mađarskog Fidesa, kojima se ublažavaju kritički tonovi.

Ima ocena da amandmani imaju više veze s geopolitičkim interesima pojedinih zemalja nego sa stvarnim stanjem stvari?
Pogledala sam amandmane, mnogi su kritički, ali ne samo u zavisnosti od toga iz koje zemlje je evroparlamentarac nego i kojoj poslaničkoj grupi pripada. Nije tajna da smo mi u kontaktu s evroparlamentarcem Deli Andorom, koji je iz Vojvodine, i da i mi pišemo neke amandmane. Prvi put Evropska narodna partija kontaktirala je sa Savezom vojvođanskih Mađara, pretpostavljam i SNS-om, mada to ne znam, i to se vidi kroz podnete amandmane. Generalni sekretar Evropske narodne partije, Španac Antonio Lopez Isturiz, podneo je, u tom svojstvu, amandmane koje smo, konkretno, mi predložili.

Verujete da će izveštaj biti izbalansiran?

Mislim da je gospodin Bilčik vrlo realan i da će, kad pogleda sve amandmane i razgovara s poslanicima, napraviti kompromis koji će rezultirati vrlo izbalansiranim izveštajem. Bar se ja tome nadam.
Viola fon Kramon Taubadel, poslanica nemačkih Zelenih i izvestilac EP za Kosovo, zabrinuta je, kaže, za međustranački dijalog u Srbiji, ima li razloga za bilo čiju brigu?

Ne. Međustranački dijalog će se nastaviti, mi i ne kasnimo po tom pitanju. Predsednik parlamenta Ivica Dačić obavestio nas je na kolegijumu da je razgovarao s Dejvidom Makalisterom, predsednikom Spoljnopolitičkog odbora EP i da je dogovoreno da se posle praznika, a oni su se kod nas završili sa Srpskom novom godinom, to svi znaju, čuju. Prvo moramo da se dogovorimo o modalitetu dijaloga, ko će u njemu učestvovati, EP mora da odredi svoje predstavnike, kako će se sve to organizovati, budući da evroparlamentarci još uvek ne putuju nigde. Dakle, ima dosta toga da se precizira, ali uverena sam da ćemo vrlo brzo to rešiti i da već na proleće možemo početi sa sastancima.
O Izveštaju EK se prvi put raspravljalo na plenumskoj sednici parlamenta, svi su isticali da je to važno, zašto?

Poslednjih nekoliko godina, nažalost, samo jednom je i Odbor za evrointegracije raspravljao o izveštaju, a plenum nikada, a važno je i da se čuje šta poslanici misle o ocenama, ali i zbog kontrolne uloge skupštine nad izvršnom vlašću. U izveštaju se daje presek stanja, tu su i preporuke šta još treba da se uradi. Predsednik parlamenta je od Odbora za evrointegracije, čim je formiran, tražio da se iz izveštaja izvuče šta je to što skupština treba da uradi, kako bismo doprineli da ocene u sledećem izveštaju budu bolje. Rasprava je bila dobra, žao mi je što, iako su pozvani, predstavnici Nacionalnog konventa o EU nisu prisustvovali na galeriji, ali tu su bili predstavnici delegacije EU u Srbiji, nadam se da je zabeležno da je prvi put plenum raspravljao o izveštaju...
Dosta poslanika isticalo je da u izveštaju ima puno političkih ocena, mislite li da su predstavnici EU i to registrovali?

Svakako. Imali smo odličnu raspravu na sednici Odbora za evropske integracije u kojoj je učestovao i šef delegacije EU Sem Fabrici. Poslanici su iznosili svoje stavove i on je odgovarao svima. Bio je sprečen da prisustvuje plenumu, ali tu je bila njegova zamenica, sigurna sam da su zabeležili sve stavove.
Poslanici su isticali da ima opravdanih kritika, ali i da naš evropski put, pre svega, zavisi od toga hoćemo li priznati nezavisnost Kosova?

Od 2014. godine jasno je navedeno da su ključna poglavlja 23, 24 i 35, imam utisak da se samo naglašava 35, koje se odnosi na Kosovo, ali vrlo su važna poglavlja 23 i 24 (vladavina prava, ljudska i manjinska prava, sloboda medija), koja se prva otvaraju i poslednja zatvaraju. U poslednjih godinu dana pričamo i o novoj metodologiji, koja još jači naglasak stavlja na ova poglavlja. Nažalost, prošle godine nismo otvorili nijedno poglavlje, a objašnjenje onih koji su bili protiv otvaranja je da nije dovoljno urađeno na polju vladavine prava. Znači nije samo Kosovo, dijalog je tu i mora da se nastavi. Mada, u pregovaračkoj poziciji stoji da ovaj dijalog mora da rezultira pravno obavezujućim sporazumom do kraja procesa pristupanja Srbije EU, sad se u izveštaju odjednom kaže – hitno. Ipak, tu su i poglavlja 23 i 24, uvek se treba dogovarati o tri, a ne samo o jednoj stvari.
Opet se pominje sloboda medija, živite ovde, imate li vi utisak da postoji cenzura, ili je naš problem u polarizaciji medija – jedni zdušno podržavaju vlast, drugi u vlasti vide samo zlo?

Upravo tako. Ko prati medije vidi polarizovanost, smatram da su ocene u izveštaju stroge. Ne kažem da je situacija idealna, ali nije sve uzeto u obzir. Na primer, vlada je usvojila Medijsku strategiju u čiju izradu su bili uključeni svi relevantni faktori... Ne bih da komentarišem kako ko izveštava, ali svima koji prate, jasno je da je medijska scena polarizovana.

Polemisali ste s Enisom Imamovićem (SDAS), koji je, na neki način, kazao da su Mađari povlašćena nacionalna manjina, dok su Bošnjaci ugroženi, mada Bošnjaci iz drugih stranaka nisu tako govorili...
Ta priča nije od juče. Kad dođu evropski eksperti i kad predstavnici albanske, bošnjačke, mađarske nacionalne manjine sednu za sto s njima, pričamo različite priče. Na kraju, u izveštaju se napiše da je situacija u Vojvodini bolja, a da u drugim delovima Srbije treba da se poboljša. I to je jedino što piše u izveštaju od svega što je Imamović pričao. Citirala sam deo koji se odnosi na nacionalne manjine, najjača poruka je da je Srbija dosta toga uradila u oblasti zakonodavstva, ali da treba bolje da kontroliše primenu zakona, te da ima mesta za poboljšanje proporcionalne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u javnoj upravi.

Mađari su najbrojniji, ali SVM nikada nije prihvatao nuđeno ministarsko mesto, uvek samo mesta državnih sekretara, dok je predstavnik Albanaca Šaip Kamberi pored konkretnog ministarskog mesta imao niz drugih zahteva za učešće u vlasti, da li je ovo bio način da se to izbegne i optuži vlast da diskriminiše Albance?

SVM već četvrti mandat sarađuje sa SNS-om, potpišemo koalicioni sporazum s konkretnim programskim ciljevima i radimo na njegovoj realizaciji tokom celog mandata. Mislim da to donosi rezultate. Što se tiče nuđenja ministarskog mesta, nama je značajnije da imamo više državnih sekretara i ljudi u ministarstvima koja su od životnog značaja za nacionalne manjine (obrazovanje, poljoprivreda, zdravstvo, infrastruktura), nego da se cela stranačka infrastruktura bazira na jednom čoveku koji će voditi neko ministarstvo.

 

Szerző (Forrás)
Politika
Ostale vesti