Vojvođanski razvojni fond pred poslanicima u petak
Sporenja oko Razvojne banke Vojvodine, zbog kojih su se poslednjih nekoliko meseci sukobljavali predstavnici pokrajinske i republičke vlasti, ovih dana preselila su se, izgleda, u dvorište Pokrajine.
Naime, nakon sporazuma o gašenju banke i formiranju vojvođanskog razvojnog fonda, koji je pre nekoliko dana postignut između dva nivoa vlasti, usledila je reakcija predsednika Skupštine APV i lidera Saveza vojvođanskih Mađara Ištvana Pastora, koji je od Vlade Vojvodine zatražio objašnjenje za takav potez.
U Pokrajinskoj vladi juče ipak nismo uspeli da dobijemo komentar na zahtev predsednika vojvođanske Skupštine, koji je prekjuče na konferenciji za novinare saopštio i da je iznenađen objavljivanjem takvog sporazuma te da je za njega saznao iz medija, a posebno zbog toga što je do takvog zaokreta došlo samo mesec dana pošto je Skupština Vojvodine donela odluku o dokapitalizacije Razvojne banke.
– Kao Skupština APV, pre mesec dana bili smo u situaciji da po hitnom postupku donesemo odluku o dokapitalizaciji RBV-a i evo, do pre neki dan smo bili ubeđeni u to da je to banka koja je stabilna, koja ima poteškoća, ali da je stabilna – rekao je Pastor.
On je zapitao i „šta se to desilo u proteklih mesec dana da ta banka nije više održiva..., ko je i šta je radio da se ta banka u toj meri destabilizuje da je njena pozicija danas postala neodrživa„.
Iz Banovine su, pak, prethodno saopštili da je sporazum koji je sklopljen s Republičkom vladom zadovoljavajući, pre svega zato što omogućava i formiranje vojvođanskog razvojnog fonda, a na osnovu zakona koji bi, kako očekuju, do kraja godine morao biti usvojen u republičkom parlamentu. Kako saznaje naš list, nacrt tog zakona već je pripremljen u Vladi APV i on bi se po hitnom postupku pred pokrajinskim poslanicima mogao naći već u petak, 14. decembra, nakon čega bi bio upućen Vladi Srbije koja bi bila formalni predlagač tog akta u republičkom parlamentu.
Inače, novi pokrajinski razvojni fond, kako je ovih dana saopšteno, preuzeo bi imovinu i deo novca RBV-a, ukupno oko 18 milijardi dinara, što će, veruju pokrajinski zavničnici, biti novi instrument za ulaganje u vojvođansku privredu, dok bi depozite RBV-a preuzela druga zainteresovana banka. To je bilo i objašnjenje koje je pre nekoliko dana našem listu dao pokrajinski sekretar za finansije Zoran Radoman na pitanje zbog čega se odustalo od dokapitalizacije RBV-a, iako je ta odluka doneta pre samo mesec dana. On je tad kazao i da pokrajinska vlast prethodno nije pristala na gašenje RBV-a, što je, inače, zagovarao ministar finansija Mlađan Dinkić, jer tada nije bilo predviđeno da APV osnuje svoj razvojni fond.
– Za nas je od presudnog značaja bilo da dobijemo mogućnost da pomažemo privredi u Pokrajini. I u tome je razlika u odnosu na ranije predloge o modelu rešavanja pitanja RBV-a. Nismo se mi borili za banku, već za to da dobijemo mogućnost da pomažemo vojvođansku privredu. I u tome smo uspeli, jer ćemo imati fond s početnim kapitalom od 18 milijardi dinara – rekao je Radoman.
Podsetimo, prethodni pokrajinski razvojni fond ugašen je zbog nepostojanja zakonskog osnova za njegov rad.
Međutim, predsednik pokrajinskog parlamenta zapitao je prekjuče i „kako je moguće da danas postoji spremnost da se donese odluka o pokrajinskom fondu za razvoj, a pre nekoliko godina, kada je ideja da se ta institucija nađe u okviru finansijskog sistema odavde bila forsirana, rečeno je da to nije moguće”. Poručio je i da se na ta pitanja mora odgovoriti, dodavši da RBV nije pre svega finansijsko pitanje, nego i pitanje kredibiliteta.
Zanimljivo je i da je do sporazuma o RBV-u došlo netom nakon susreta pokrajinskog premijera Bojana Pajtića s predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, nakon kojeg je usledila i nova runda razgovora između predstavnika Pokrajinske i Republičke vlade o vojvođanskom budžetu za narednu godinu.
Nove runde razgovora Beograd – Novi Sad
Nakon odbijanja vojvođanskih amandamana na budžet i promene Zakona o budžetskom sistemu, pokrajinski čelnici saopštili su da su tim republičkim zakonima prekršene ustavne garancije po kojima Vojvodini pripada najmanje sedam odsto republičkog budžeta, kao i ustavna odredba o visini kapitalnih ulaganja u APV. Zbog toga su ocenili da će Pokrajina najverovatnije umesto novog budžeta morati da bude u režimu privremenog finansiranja. A kako tvrde, upravo od ishoda nove runde razgovora na relaciji Novi Sad – Beograd zavisi da li će APV dobiti budžet za 2013. godinu ili će biti na režimu privremenog finansiranja, što će biti poznato krajem meseca.